Postingan

Ko'alia kona-bá osan ida ne’e sensitivu iha relasaun? Maibé ida ne’e importante atu ko’alia

Gambar
Ko'alia kona-bá osan ida ne’e sensitivu  iha relasaun? Maib é  ida ne’e importante atu  ko’alia       Ema barak mak senti bainhira iha situasaun namora hela difisil ba sira atu ko’alia ba malu kona-bá osan, tambá sira senti ida ne’e topiku ne’ebé mak sensitivu loos atu ko’alia. No ko’alia kona-bá osan dalaruma halo ema senti la konfortavél iha relasaun no ema balun bele mos konsidera nia parseiru ka paseira ne’ebé hahu topiku ida ne’e hanesan ema nebe matan osan. Maibé se bainhira ita la ko’alia antes kona-bá topiku ida ne’e dalaruma bele hamosu problema bainhira harii ona familia. Tambá problema barak akontese iha familia sira ne’ebé relasiona ho osan.   Entaun importante loos atu ko’alia kedas kona-bá osan antes kaben, no ita bele ko’alia ho ita nia parseiru ka parseira kona-bá parte sira ne’e:   1.         1. Oinsá ho ita nia kostume utiliza osan Ita presiza ko’alia no halo diskusaun antes ho ita nia parseiru/a...

Saida mak Money Buffer? Maneira oinsa bele harii Money Buffer

Gambar
     Saida mak Money Buffer? Maneira Oinsa bele harii Money Buffer   Dalaruma ita senti la hakmatek tambá osan , ta’uk ita nia osan hotu lalais ka ita rasik duvida oinsá mak ita bele hasoru gastu sira ba situasaun ne’ebé ita rasik la espekta? Se karik hanesan ne’e ita tenki kria fundu Money Buffer. Money Buffer hanesan Fundu Rezerva , ne’ebé mak prepara hodi hasoru nesesidade urjenti sira iha finanseiru nian . Fundu ida ne’e diferente ho poupansa babain, tambá money buffer tenki ida ne’ebé mak fasil atu asesu no prontu utiliza iha tempu saida deit .   Benefisiu husi Money Buffer ne’ebé sei oferese mai ita liu husi: ·      Fo hakmatek ba ita nia hanoin, Money Buffer ajuda ita sente hakmatek liu, bainhira hasoru situasaun ne’ebé urjenti iha finaseiru. ·      Ajuda ita hasoru kondisaun emerjensia sira, money buffer tulun los ita hasoru situasaun emerjensia sira ne’ebé ita hasoru hanesan derepenti iha seremo...

Sala ne'ebé mak ita sempre halo hela de'it bainhira jere osan

Gambar
Sala ne’ebé mak ita sempre halo hela de’it bainhira jere osan                                                             Jere osan hanesan parte ida atu kontrola ita nia osan sira, no oinsa mak osan sira ne’e bele aumenta tan iha futuru. Dalabrak ita la identifika didi’ak, maneira balun ne’ebé mak sala bainhira ita utiliza iha jere osan ni’an. Entaun ita presija tebes atu hare no identifika didi’ak kona-ba sala sira ne’e. 1.  Ganhu aumenta no lifestlyle mos aumenta Dalabarak bainhira ita nia ganhu ka osan tama aumenta, ita mos komesa ona aumenta gastus ba ita nia lifestyle. Maske antes ne’e, bainhira ita nia ganhu seidauk aumenta, no ita utiliza montante gastus ba lifestyle ne’e to’o hela ba ita nia nesesidade sira. Maibé tamba de’it ita hakarak aumenta ita nia lifestyle, hodi uza hotu kedas ganhu sira ne’e ba lifestyle no la iha i...

Maneira buka osan ba Estudante sira

Gambar
Maneira buka osan ba estudante sira, ne’ebé mak sei la interompe estudu. Ita bo’ot estudante, sente osan ne’ebé mai husi inan-aman la to’o no hakarak iha income rasik? Ahh dalabarak hanesan estudante ita depende de’it ba inan-aman, entaun dalaruma mos osan ne’ebé sira fo la sufisiente mai ita nia nesesidade loron-loron ni’an. Ho ida ne’e halo ita komesa hanoin barak tamba ita nia presiza sira labele kompleta hotu, tamba osan ne’ebé inan-aman fo mai ita la naton.  Entaun duke ita hanoin barak ba nesidade ne’ebé mak ita labele kompleta, di’ak liu mak ita buka solusaun ho maneira buka osan balun ne’ebé sei la interompe ita nia estudu. Tamba ita nia estudu mos importante tebes mai ita. No ita mos tenki iha osan ne’ebé sufisiente atu tulun ita hodi kompleta nesesidade estudu ni’an.  Hakarak buka osan entaun bele koko tok maneira balun ne’ebé mak tuir mai ne’e.   Negosiu online Negosiu online sei la interompe ita nia estudu, tamba ita so post fotografia sira liu h...

Abilidade 4 iha orsamentu ni'an ne'ebé mak ita presiza iha bainhira idade 20 ba leten

Gambar
  Abilidade 4 iha orsamentu ni’an ne’ebé mak ita presiza iha bainhira idade 20 ba leten Idade 20 ba leten ne’e hanesan idade ne’ebé mak produtivu los ba ita atu aprende. Atu aprende la’os de’it kona-ba edukasaun formal no abilidade servisu ni’an de’it, maibé ita mos presiza abilidade balun kona-ba osan ni’an. Oinsa atu buka osan, jere osan no halo planu ne’ebé di’ak kona-ba osan nian. Entaun atu iha konesimentu no planu di’ak kona-ba osan ita presiza iha abilidade ha’at ne’ebe sei tulun ita atu jere ita nia osan no aumenta ita nia osan barak liu tan.Abillidade foku  ba objetivu 1.    Abillidade foku   ba objetivu Ba dahuluk ita presiza iha abilidade ne’ebé mak foku ba ita nia objetivu finanseiru, husi objetivu sira ne’e mak ita hahu determina ita nia objetivu orsamentu ba iha kurtu prazu ka tempu badak ni’an. Iha kurtu prazu ne’e mak hanesan ita presiza determina osan ne’ebé ita iha ka simu ne’e, iha fulan ida nia laran atu utiliza ba saida-saida no ida ne...

Tipu Ema ni'an iha utilizasaun Osan

Gambar
Tipu Ema Ni’an iha Utilizsaun Osan Ita ema hola parte ba   tipu oi-oin iha utilizasaun osan ni’an, dalabarak ita la hatene ita kategoria iha tipu ida ne’ebé.   Ho ida ne’e mak halo ita sente katak osan ne’ebé mak ita utiliza dalabarak hotu sem ita rasik konsiente ba osan sira ne’e. Oinsa   tuir imi nia hanoin imi sente ida ne’e ka la’e? Entaun ita presiza hatene ita nia an kategoria iha tipu ulizasaun ba osan ni’an ida ne’ebé, hodi nune’e ita bele identifika ita nia osan sira ba ne’ebé no gastus ba saida. Ita ema hola parte iha utilizasaun osan ni’an iha tipu ha’at. 1.    Tipu Gastador Ema ho tipu gastador sira , babain ema sira ne’e gosta kompras hela de’it ba sasan luxu, branded no saida de’it mak trend hela iha tempu ne’eba. Sira ema ne’ebé mak ladun preokupa ho sasan nia presu, importante mak sasan ne’e bele satizfas ba sira nia hakarak no mos bele up to date hanesan ema seluk ni’an. Ema ho tipu sira ne’e babain sira sosa sasan la’os tamba s...